Posao za posao i skakanje od mita na posao

Kompanije su bile u panici oko stope obrta. To je skupo, a mnogi pokazuju prst na sve većem broju mladih radnika kao glavnih krivaca. Kao rezultat toga, poslodavci izlaze napolje da održe novi talenat sretnim. Ali da li savremeni radnici stvarno menjaju poslove koji se često upoređuju sa prethodnim generacijama?

Posao za posao po brojevima

U proseku, ljudi ostaju na svojim poslovima nešto duže nego pre nekoliko godina, prema najnovijim brojevima iz Zavoda za statistiku rada (BLS) 2014. godine.

U izveštaju se zapalio tekst članaka i blogova o skokovima posla. Diskusija se fokusirala na to da li je loše za vašu karijeru ili loše za poslodavce.

Koliko dugo radnici ostanu sa poslodavcima danas? Srednji broj zaposlenih u platama i naplaćenim platama ostao je sa sadašnjim poslodavcem u januaru 2014. godine 4,6 godine. Isto važi i za 2012. godinu, a povećan je sa 4,4 godine u 2010. godini. U 2004. godini prosek je iznosio 4 godine.

Myth of Job Hopping

Izgleda da je skok na posao danas norma. Millenniali su obeleženi lenjim, samopromoćnim i, stoga, odgovorni za visoke stope obrta na tržištu rada. Međutim, najnovija istraživanja BLS pokazuju da je broj godina koje ljudi troše sa istim poslodavcem porastao tokom protekle decenije. U 2002. godini, srednji položaj bio je 3,7 godine. Prošlo je do 4,0 godine iu 2004. i 2006. godini, a 2008. godine bilo je 4,1 godine.

Da bi to stiglo u istorijski kontekst, u januaru 1983. godine, prema izveštaju BLS-a za godinu, srednji položaj radnika bio je 4,4 godine.

Brojke su jasne: u proseku, ljudi danas ostanu na svojim trenutnim poslovima duže nego u prošlosti.

Tenure i tehničke karijere

Za one koji rade na računarskim i matematičkim poslovima, srednji mandat u 2014. godini bio je 5 godina. Od 2012. godine, kada je bilo 4,8 godine. U stvari, prosek je ostao stabilan više od jedne decenije.

Jedini padovi su bili u 2002. godini nakon kolapsa tech balona - prosek je bio 3,2 godine - i ponovo 2008. godine (4,5 godine).

Važno je napomenuti da BLS grupiše zanimanja. Grupa računara i matematičkih zanimanja obuhvata sva računarska zanimanja kao što su programeri softvera , mrežni administratori i administratori baze podataka . Pored kompjuterskih poslova, to uključuje aktuare, matematičare, operativne istraživačke analitičare i statističare. Teško je utvrditi da li bi brojke za kompjuterske zanimanja bilo sasvim drugačije.

Neki izveštaji, kao što su podaci kompanije PayScale o položaju za posao u kompanijama na listi Fortune 500, ukazuju da stručnjaci za tehnologiju ne dugo ostaju na poslu. Ali industrija ubrzava, tako da rast zaposlenosti i zapošljavanje igraju veliku ulogu u tim sredinama.

Posao u drugim zanimanjima

Tehnologija je očigledno područje interesovanja za kretanje radnih mjesta. Gen Y / Millennials su odrastali kao tehnički savremeni radnici i nalaze se na čelu današnjih najtoplijih tehnologija. Oni vrednuju zadovođenje posla i nastaviće da ga pronađu. Kako se upoređuju druge profesije u pogledu trajanja posla?

Mandat između mlađih radnika

Analitičari navode istraživanje BLS-a kao dokaz da se Millennials sklanja sa posla na posao češće nego stariji saradnici. Međutim, statistika se ne bavi ovim. Ono što nam statistika govori je da mlađi ljudi ostaju sa svojim trenutnim poslodavcem manje od svojih starijih saradnika.

Ovo ne bi trebalo iznenaditi. Na primjer, 22-godišnjak, radio je za istog poslodavca za 1,3 godine u vrijeme najnovijeg BLS izvještaja. Oni koji su ušli na tržište rada direktno iz srednje škole bili bi u radnoj snazi ​​manje od tri godine, pa je kratko vrijeme sa istim poslodavcem razumno.

Zaključak

Ljudi su počeli da priznaju zasluge za skakanje na posao. Ali brojevi dokazuju da ljudi ne često menjaju posao tako često. Zanimljivo je da je srednji mandat za sve starosne grupe u izveštaju iz 1983. bio blisko onome što je danas. Samo nekoliko mjeseci odvajaju većinu starosnih grupa. Čak i kada radnici napuštaju bolju priliku, mnoge tehničke kompanije danas nisu previše zabrinute zbog visokih stopa prometa. U talentu u industriji znači da uvek ima nekoga ko može da uđe i da preuzme kompaniju.